Danas je 07.09.2010
|
|
| |
28.06.2008 :: 14:27 h |
| Tjelesna aktivnost kao prevencija srčanog udara |
Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca. Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile oštećene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvne žile, stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava krvnu žilu. Prvi je sat kritičan Srčani udar nije trenutačni događaj, nego se razvija dulje vrijeme, najčešće tijekom četiri do šest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava opseg oštećenja stanica srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć.
Treba znati prepoznati simptome Simptomi kojima se srčani udar najavljuje brojni su i raznoliki i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik može primijetiti je nagla i jaka bol u prsištu, koja se može širiti, najčešće u lijevu ruku. Nije rijetko ni širenje bolova samo u desno ili čak oba ramena. Rjeđe se bol može širiti u vrat, donju čeljust ili gornji dio trbuha . Srčani udar može proći i bez simptoma, pri čemu je riječ o "tihom infarktu". Znak upozorenja može biti i ponavljajuća bol u prsima koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora. Prva pomoć Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme poduzeti određene radnje: - Ako se bolesnik s bolom u prsnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.
- Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost dišnih putova postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
- Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu prsne kosti), a netko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja bit će bolji pristupite li mu prve četiri minute od trenutka prekida rada srca.
- Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro je oboljelom dati Aspirin (bolje ga je sažvakati jer će tako brže djelovati). Aspirin će spriječiti zgrušavanje krvi i tako pospješiti protok kroz suženu koronarnu arteriju, što može smanjiti smrtnost čak do 25 posto.
- Oboljeloga što prije prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uvjetima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama izvanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. No, nalazite li se na selu ili u prirodi, možda ćete vlastitim prijevozom prije stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja tijekom vožnje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.
NAPOMENA: Ako ste osjetili prijeteće simptome srčanog udara, ni u kojem slučaju nemojte voziti sami i pokušajte unaprijed doznati koja, vama najbliža zdravstvena ustanova pruža pomoć 24 sata na dan. ZAKLJUČAK Srčani udar je posljedica zaštpavanja krvnih žila Nastaje zbog naglog prekida protoka krvi i opskrbljivanja srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima zbog čega dolazi do odumiranja stanica. Prevencija toga može biti fizička aktivnost u trajanju od 30 do 45 min uz visoku frekvenciju srca.
| HerbalifeLINE |
Riba bogata uljima
Nije nikakva tajna da je riba jako zdrava, ali je i isto tako činjenica da je svi premalo jedemo. U ribama, i to ribi bogatoj uljima poput srdela, lososa, lokardi i tune nalazi se velika količina omega 3 esencijalnih masnih kiselina, koje povećavaju mogućnost učenja i pamćenja.
Omega-3
masne kiseline
U američkim se novinama 2001. pojavila serija oglasa. »Jeste li iznimno neraspoloženi? Osjećate li se često kao da gubite kontrolu? Jesu li vaši odnosi komplicirani?« Oglas je dala harvardska psihologinja Mary Zanarini, jedna od vodećih istraživačica graničnih poremećaja ličnosti. Tražila je dobrovoljce na kojima bi testirala potencijalni tretman osjećaja slabosti i konstantne neraspoloženosti - komponentom ribljeg ulja nazvanom EPA.
Riblje ulje? Da, sve više istraživača smatra da omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja nisu korisne samo za srce nego i za cijeli spektar psihijatrijskih i neuroloških problema, od bipolarnog poremećaja i shizofrenije preko depresije i Alzheimerove bolesti do graničnih poremećaja ličnosti. Čak 50 posto mozga čini masnoća, mozak treba omega-3 za optimalno funkcioniranje. 
Studije pokazuju da omega-3 pomaže izgradnji stanične membrane, podiže razinu moždane tvari serotonina i povećava broj spojeva među neuronima. Moždane stanice hranjene s omega-3 imaju više sinapsi.
No gdje možemo naći omegu-3? Hrana sadrži dva osnovna oblika - kratkolančanu verziju (nazvanu ALA) koje ima u orasima, lanenom i ulju kanole i lisnatom zelenom povrću, te dugolančanu verziju (nazvanu EPA i DHA) kojom su bogati morski plodovi. Dugolančana forma posebno dobro utječe na mozak.
Tijelo traži redovito vježbanje i zdravu prehranu - bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, zajedno s malim količinama ribe, orašastih plodova i mlijeka.
Vrhunski dodatak prehrani koji sadrži kompleks morskih lipida
Mnogi su ljudi uzimali kapsule ulja iz jetre bakalara i mislili da su time pokrili barem jedan dio prehrambenih potreba! Danas živimo u žurbi i često pod stresom, što znači da to možda više nije dovoljno.
Morska hrana je zaista puna vrijednih hranjivih sastojaka – to je činjenica koju ne možemo poreći. No, istraživanja su pokazala da ta fenomenalna morska žetva u prehrani Europljana često nije u potpunosti iskorištena. Herbalifeline vam omogućuje iskoristiti prednosti koje pružaju plodovi mora; sastavljena je po recepturi koja će pomoći u održavanju zglobova gipkima i dati potporu prirodnim funkcijama srca i krvotoka.
Hrana koja sadrži višestruko nezasićene masti opskrbljuje nas esencijalnim masnim kiselinama (EFA) Omega-3 i Omega-6, koje su "dobre" komponente masti.
Omega-6 se većinom nalazi u našoj biljnoj prehrani (povrće ili suncokretovo ulje) te se na taj način naše tijelo dobro opskrbi sa Omegom-6, što nije slučaj sa Omegom-3 koju uglavnom nalazimo u morskoj hrani. Uobičajen znak nedostatka esencijalnih masnih kiselina (EFA) je suha koža.
Herbalifeline sadrži Omega-3 esencijalnu masnu kiselinu bitnu da bismo održali dobro zdravlje. Tijelo ih ne može samostalno proizvesti, te ih stoga mora dobiti iz hrane. U modernoj prehrani često postoji manjak Omega-3 esencijalnih masnih kiselina.
Glavni izvor Omega-3 esensijalnih masnih kiselina je morska hrana (uključujući bakalar, haringu, skušu i sardine), koja nije jako popularna niti je redovito na našem jelovniku. Nutricionistički stručnjaci preporučuju najmanje tri porcije morske hrane tjedno. U toj količini dobiva se odgovarajuća količina Omega-3 esencijalnih masnih kiselina. Za one koji ribu jedu samo jednom tjedno (ili je uopće ne jedu), kvalitetni sastojci Herbalife dodatka Omega-3 pomažu u zadovoljavanju potreba organizma i uklapaju se u užurbani način života, jer su u obliku jednostavnom za upotrebu.
Koje su prednosti redovitog uzimanja Herbalifeline?
Ovaj dodatak prehrani je formuliran tako da pomogne održavanju gipkosti zglobova i podupiranju prirodnih funkcija srca i krvotoka. Njegovi sastojci nam isto tako mogu pomoći da održimo zdraviji izgled kože.
Osnovna svojstva Herbalifeline
Omega-3 esencijalne kiseline. Pojava raka, reumatskog artritisa, začepljenja arterija te slabljenje imunološkog sustava povezuju se s nedostatkom Omega-3 masnoća. Ove poželjne masnoće najviše ima u ribljem ulju, mesu plave ribe te orasima i sjemenkama lana. Poželjna je u prehrani djece (bitne su za razvitak moždanih struktura) rekovalascenata, starijih osoba i osoba izloženih velikim naporima. Hranu bogatu Omega-3 masnim kiselinama preporučuje se studentima i školarcima.
Bogat izvor EPA (eikosapentaenoične kiseline) i DHA (dokosaheksneoične kiseline), koje tijelo pretvara u prostaglandine. Te tvari slične hormonima smatraju se od presudnog značenja za moždane funkcije koje se odnose na vid, koordinaciju pokreta, raspoloženje i sposobnost učenja. One isto tako pomažu kod održavanja razina kolesterola i triglicerida u krvi, čime pomažu u kontrloli krvnog tlaka. Jačaju imunološki sustav i pomažu kod ublažavanja upala.
Vitamin E - antioksidans, bitan za srce i cirkulaciju, živce, mišiće i crvena krvna zrnca.
|
Cijena Gotovina: 298.86 KN Kn
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
Trenutno nema artikala u košarici!
|
 |
Moždani i srčani udar (infarkt) |
|
50% smrti u Hrvatskoj |
Povezano je sa moždanim udarom, rizik
je moguće smanjiti zdravijim načinom života |
DRŽAVA PROTIV DEBELIH |
Ukidaju se aparati sa slatkišima
u školama. Čak 80% bolesti srca, 90% slučajeva dijabetesa tipa 2 i trećinu zloćudnih bolesti
moguće je izbjeći promjenom načina prehrane, povećanjem tjelesne aktivnosti i prestankom pušenja. |
|
|
|
