Debljina se može poistovjetiti sa bolesti

POSLJEDICE PREKOMJERNE DEBLJINE
Hrvatski građani u vrhu su europske ljestvice debljine. Najviše debelih muškaraca u Zagorju, Slavonke najdeblje među Hrvaticama pomalo je zaprepašćujuć podatak da je kod svih muškaraca koji su sudjelovali u hrvatskoj zdravstvenoj anketi već od 18. godine izmjeren opseg struka veći od 100 centimetara, a gornja je, "zdrava", granica 94 cm. Opseg struka, indeks tjelesne mase samo je dio parametara iz ankete u kojoj je od 10.766 ispitanika odgovorilo čak 84,3 posto.	Muškarci u dobi oko 40. godine počinju više paziti na sebe pa im padne i težina i opseg struka, a kasnije se ponovno udebljaju.

Osim prema spolu, bili su podijeljeni u šest dobnih skupina, po županijama i regijama, pa rezultati ankete predstavljaju stvarno stanje, kaže epidemiologinja iz HZJZ-a dr. Sanja Musić-Milanović i ističe: Prosječan muškarac u Hrvatskoj ima opseg struka 103,68 centimetara sa 26,7 ITM što ukratko znači da je predebeo i nosi sve zdravstvene rizike koji uz to idu, prije svega vezane uz kardiovaskularni sustav. Prosječna žena u Hrvatskoj ima ITM 26,7 s prosječnim opsegom struka od 91,37 cm, a sve iznad 80 cm nije dobro.
	Muškarci više paze Žene od 25. godine lagano, ali stalno "rastu". I oko 55. godine u opsegu struka muškarci i žene gotovo su izjednačeni. Osim mnogobrojnim dijetama, debljina se liječi i kirurškim nožem, no kirurgija je namijenjena debelima koji imaju 40, 50, 60... kilograma viška.
Metodom "zaomčavanja" želuca švedskom vrpcom operirali smo šezdesetak pacijenata, a ona se preporučuje mlađim osobama sa ITM-om od 40 do 50. Rezultati su izvanredni. "Superdebelima" s ITM-om koji je veći od 50 ili 60 namijenjena je tzv. sleev resekcija želuca s premoštenjem tankog crijeva. Tako je operirano šest pacijenata. Napravili smo i prvu laparoskopsku "sleev" resekciju, operaciju rezanja dijela želuca minimalno invazivnim zahvatom rekao nam je kirurg prof. Miroslav Bekavac-Bešlin iz KB-a Sestre milosrdnice.

Na račun HZZO-a Prof. Bekavac ističe da to nisu kozmetički zahvati, već se njima liječe bolesti koje ugrožavaju život, pa vjeruje da će HZZO početi plaćati kirurško liječenje debljine. Ministarstvo zdravstva priprema nacionalnu strategiju o sprečavanju prekomjerne težine, o čemu će se razgovarati na današnjoj tribini "Kako liječiti debljinu?". Izvor: Večernji list
Od debljine, suvišnog nagomilavanja masnog tkiva u tijelu zbog nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, pati sve više ljudi.	Višak kilograma i debljina uzroke imaju ne samo u neadekvatnoj, nego i u neredovitoj prehrani.

Posljedice debljine Višak kilograma, a posebno debljina, koja se definira i tretira kao bolest, predstavlja veliki zdravstveni problem razvijenog društva. Prekomjerna težina i debljina predstavljaju ključni rizik za mnoge zdravstvene poteškoće i bolesti. Debljina bitno smanjuje kvalitetu življenja jer, između ostalog, ne samo da otežava kretanje, nego i uzrokuje mehaničke promjene na organima za kretanje. Primjerice, nagomilano masno tkivo smanjuje tjelesnu pokretljivost, mehanički opterećuje kosti, a posebno zglobove, na kojima se javljaju promjene. Stoga je česta posljedica debljine artroza koja uzrokuje bol i ukočenost zglobova i mišića. Iz istih razloga dolazi i do bolova i oticanja u nogama, proširenih vena, problema s kralježnicom, a javljaju se i reumatična oboljenja. Debljina može biti rizični faktor za pojavu osteoartritisa, koji obilježava propadanje hrskavice u zglobovima, a najčešće u zglobovima kralježnice, kuka i koljena, koji su posebno opterećeni suvišnim kilogramima.
Posljedica debljine mogu biti i poremećaji i oboljenja metabolizma, pa čak i nastanak dijabetesa tipa II i povišenih vrijednosti masnoća u krvi. Nadalje, posebno su ugroženi i srce i krvotok, pa debljina može pospješiti ili izazvati povišeni i visoki krvni tlak, oslabljenje funkcija srca, srčani infarkt i moždani udar. Debljina predstavlja rizik i kada je riječ o disanju i organima za disanje, jer se bitno smanjuje vitalni kapacitet pluća, pa ugrožene osobe imaju osjećaj da nemaju dovoljno zraka, posebno pri tjelesnom naporu.
Bez sumnje, debljina predstavlja rizični faktor i kada je riječ o kancerogenim oboljenjima maternice, dojke, žučnog mjehura, crijeva i prostate. Uz to, ona općenito predstavlja i vrlo visoki faktor rizika prilikom podvrgavanja različitim operativnim zahvatima. Naravno, kao posljedica debljine mogu se javiti i psihički problemi i bolesti, kao što su osjećaj manje vrijednosti i osamljenosti, ali i depresija i socijalna izolacija, do čega dolazi posebno stoga što višak kilograma u suvremenom društvu predstavlja i veliki estetski problem.
	POSTAVLJA SE PITANJE: "Preventirati na vrijeme, ili liječiti kad se zdravstvene poteškoće pojave"